Vaša Ekselencijo g. Ole Henrik Frijs-Madsen, hvala vam puno na ovom kratkom intervjuu. Kao veleposlanika Kraljevine Danske u Republici Hrvatskoj cijenili bismo vaše uvide u zdravstvo u Danskoj i vaše poglede na zdravstvenu skrb u Hrvatskoj, posebice temu pretilosti.
1. Kako općenito zdravstveni sustav Kraljevine Danske gleda na prekomjernu tjelesnu težinu? Smatra li je dijagnozom i problemom s kojim se treba pozabaviti?
Prekomjerna tjelesna težina (BMI >25) često će se smatrati kroničnom bolešću/stanjem koje treba liječiti, a dijagnosticira se kao E66. BMI je dobar alat za pregled, ali često nije tako precizan i ne može se samostalno koristiti, jer može uključiti ljude s normalnim profilom rizika (lažno pozitivni rezultati).
Ljudi u sustavu zdravstvene skrbi priznaju da na pretilost uvelike utječu društveni uvjeti i socijalno porijeklo pojedinca. Također se priznaje da je pretilost često genetski predodređena. Zbog toga se na pretilost gleda kao na nešto što naše društvo treba pomoći spriječiti. Osim toga, mi kao društvo trebali bismo se usredotočiti i na probleme stigmatizacije pretilosti.
Važno je zapamtiti da je borba protiv pretilosti nešto što bismo trebali učiniti kako bismo pomogli ljudima, a ne nešto što činimo stigmatizirajući skupine u društvu.
2. Imate li nacionalni dokument koji pruža strategiju za skrb i prevenciju pretilosti? U kojim je područjima prevencija najviše naglašena? Pružate li edukaciju, savjetovanje i lijekove svojim pacijentima kao dio skrbi o pretilosti?
Posljednji nacionalni akcijski plan napravljen je još 2003. godine. Danas su za rješavanje pretilosti uglavnom odgovorne regije i općine. Unatoč tome, vlada često provodi reforme usmjerene na javno zdravstvo. Vlada je ove godine donijela reformu kojom su omogućena dodatna novčana sredstva za borbu protiv pretilosti.
Pretilost je rastući problem među mladima koji su također pogođeni problemima povezanim s mentalnim zdravljem. Stoga će vlada zajedno s tvrtkom Novo Nordisk osnovati Centar za zdravu tjelesnu težinu i dobrobit, koji će biti specijalizirani centar znanja i kompetencija u promicanju zdravlja, prevenciji i liječenju nezdrave tjelesne težine.
Cilj je razviti inicijative koje promiču zdravu tjelesnu težinu i dobrobit za svu djecu i njihove obitelji – kako one koji imaju normalnu tjelesnu težinu, tako i one koji su prekomjerne tjelesne težine. Na taj će način cijela obitelj biti uključena, a doći će i do općenitijeg razumijevanja pretilosti koje se ne fokusira samo na ljude koji su prekomjerne težine.
3. Uz sve ove napore, možete li primijetiti ikakav statistički značajan napredak vezano uz rast broja pretilih osoba u Danskoj? Koje su glavne prepreke s kojima se suočavate?
Pretilost je rastući globalni problem, a posebno je u porastu u zapadnom svijetu. Danska je općenito bila dobra u borbi protiv pretilosti, ali unatoč našim velikim naporima, problem se povećava i u Danskoj. Brojke pokazuju da je 52,6% odrasle populacije u Danskoj prekomjerne tjelesne težine (BMI>25). Postotak osoba s teškom prekomjernom tjelesnom težinom povećao se s 13,6% 2010. godine na 18,5% 2021. godine (BMI> 30 definira se kao teška prekomjerna tjelesna težina).
Povećanje je vidljivo u svim dobnim skupinama i odnosi se i na muškarce i na žene. To nam pokazuje da moramo činiti još više nego što činimo danas. Kao što je već spomenuto, važno je prepoznati da je BMI dobar alat za pretragu, ali je relativno neprecizan i ne može se koristiti samostalno.
4. Koji je vaš interes za hrvatski zdravstveni sustav i zdravstvene politike, je li to korak izvan vaših uobičajenih dužnosti veleposlanika u stranoj zemlji?
Veleposlanstvo već desetljeće surađuje s hrvatskim zdravstvenim institucijama i služi kao most između danskih i hrvatskih stručnjaka koji dijele znanja. Među mnogim drugim definicijama zadataka veleposlanstva, ova je jedna od ključnih. Stvaranje mostova suradnje, dobre volje, dijeljenja znanja i inspiracije.
5. Koje biste danske pozitivne prakse preporučili da pokušamo primjeniti u Hrvatskoj?
Puno je različitih inicijativa koje je pokrenula svaka od općina i siguran sam da bi neka od tih rješenja mogla imati pozitivan učinak i u Hrvatskoj. Općenito objašnjenje postignuća u Danskoj je veliki fokus na školama. Sve više škola povećava svoj fokus i vrijeme posvećeno tjelovježbi. Umjesto da tjelovježbu smatraju nečim što oduzima vrijeme od redovne nastave, danske općine često su pokazale da se sport i matematika lako mogu povezati.
Najvažniji alat za prevenciju pretilosti je pružanje ljudima zdravih rješenja i alternativa njihovom načinu života. To je nešto što bi zemlje trebale implementirati u sve dijelove svog društva kako zdrava rješenja ne bi ovisila o društvenom ili ekonomskom statusu ljudi.
Danski zakon o zdravstvu iz 2019. kaže da su općine odgovorne za stvaranje okvira za zdrav način života i uspostavu preventivnih i zdravstveno-promotivnih ponuda svojim građanima na njihovom području. Ovo je najbolji način da se osigura da se zdrava tranzicija ne događa samo u većim gradovima ili u bogatijim dijelovima zemlje kao što je to ponekad slučaj.
Mislim da možemo puno postići i u Danskoj i u Hrvatskoj ako općinama osiguramo prostor za uspostavu vlastitih projekata i inicijativa protiv pretilosti te ako istovremeno nastavimo imati visoka očekivanja od njih.
6. Ako nemate ništa protiv, imamo osobno pitanje za kraj intervjua. Pretpostavljamo da vaš posao može biti stresan i s puno obaveza. Kako vi osobno vodite brigu o svom zdravlju i uklapate redovite obroke i tjelesnu aktivnost u svoj svakodnevni život u Hrvatskoj?
Iako sam prilično vitka osoba, nastojim voditi zdrav način života. Budući da Hrvatska nudi dobre mogućnosti za slijeđenje mediteranske prehrane, nastojim uključiti što više ribe, morskih plodova, kvalitetnog maslinovog ulja i domaćeg voća koliko je moguće. Kad god je moguće hodam, vozim biciklo i plivam. Također imam i fiksni jutarnji program tjelovježbe koji uključuje jogu, vježbe s utezima i istezanje.
Hvala vam puno na vašem vremenu i spremnosti da podijelite svoje znanje i razmišljanja s našim čitateljima.