Povodom Hrvatskog dana debljine održana je 9. konferencija o debljini u suradnji Udruge za prevenciju prekomjerne tjelesne težine, Hrvatskog društva za debljinu i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo. Tema ovogodišnjih izlaganja bila je “Tijelo, emocije, um”.
Prilikom otvaranja konferencije, organizatorica Sonja Njunjić naglasila je da su ljudi s debljinom često prepušteni sami sebi, iako se na posljedice debljine troši više nego što bi koštala njezina prevencija i liječenje. Kako bi se postigli trajni rezultati, potrebno je uskladiti tijelo, emocije i um.
Konferencija je obuhvatila nekoliko panela, uključujući “Povezanost tijela, emocija i uma”, “Psihološki aspekti prehrane – emocije, promišljanja i percepcija vlastitog tijela i snaga uma” te “Prevencija debljine, dijagnostika i liječenje”.
Izjave panelista
U nastavku donosimo neke od vrijednih izjava panelista.
Adolescentice su sklone stalnom uspoređivanju, a što je ta sklonost veća, to je i veći rizik od razvoja različitih poremećaja prehrane, ističe klinička psihologinja Tea Brezinščak. Također upozorava da emocionalna glad može dovesti do osjećaja fizičke gladi.
Okoliš može utjecati na naše gene, uključivati ih i isključivati. Prema akademkinji Vidi Demarin, geni nam često služe kao izgovor, iako je samo 5% bolesti uvjetovano genetikom. Između svakog stimulusa i našeg odgovora na njega, postoji ključni trenutak u kojem donosimo odluku. Naš način života taj je koji oblikuje naše zdravlje – mi smo kipari vlastitog zdravlja i života.
Um oblikuje našu osobnost, karakter i međuljudske odnose. Debljina nije samo rezultat unosa kalorija, već i uma i emocija – zato 1 + 1 + 1 nije samo tri, već mnogo više. Potrebno je vrijeme, ali ako se posvetimo svim aspektima debljine, rezultati sigurno dolaze, ističe Filip Đerke, univ.mag.
Kronični stres dovodi do neprekidnog lučenja hormona, a kortizol, koji inače održava ravnotežu, više ne može učinkovito obavljati svoju funkciju. Time sami sebi narušavamo imunitet, stvarajući upalu niskog stupnja u brojnim organima našeg tijela. Posljedice ovise o tome gdje smo najosjetljiviji, a kronična upala leži u podlozi svih kroničnih bolesti, ističe Vida Demarin.
Naš način suočavanja sa stresom ovisi o našem kognitivnom i emocionalnom kapacitetu, objašnjava Petrana Brečić, izv.prof. Naglašava da je razumijevanje emocija i vlastitih uvjerenja, ključno za održavanje optimalne tjelesne težine – bez toga, gotovo sigurno dolazi do jojo efekta. Da bismo postigli dugoročne rezultate, važno je razumjeti sebe kao ljudsko biće.
Tea Brezinščak ističe da su dječja slobodna i nestrukturirana igra gotovo potpuno nestale. Umjesto toga, djeca provode vrijeme s animatorima na rođendanima, dok im organizirane slobodne aktivnosti zauzimaju cijeli tjedan. Ipak, slobodna i nestrukturirana igra iznimno je važna jer pruža temelj za suočavanje s emocijama i oslobađanje od stresa.
Stil života čine sve naše odluke i navike, od trenutka kada se probudimo do trenutka kada odlazimo na počinak. Nekada je zdrav način života bio nešto sasvim uobičajeno, dok se danas moramo svjesno truditi da ga uklopimo u naše užurbane rasporede, kaže Ivana Kolčić, prof dr.
Napominje kako nam je oduzeta prilika za prirodnu tjelesnu aktivnost tijekom dana. Danas se moramo posebno pripremati – kupovati sportsku opremu, odlaziti na predviđena mjesta za vježbanje – dok su mnogi svakodnevni zadaci, koji su nekada zahtijevali fizički angažman, postali automatizirani ili nepotrebni.