Osim nezdrave prehrane i smanjene tjelesne aktivnosti, razni kemijski spojevi koji se nalaze svuda oko nas uzrokuju debljanje. Razvojem čovječanstva i napretkom industrije, došlo je do stvaranja novih materijala i proizvoda koji utječu na ljudski organizam. Razne kemikalije utječu na organizam u visokim koncentracijama, dok u nižima nemaju značajan učinak, ali se s vremenom u organizmu nakupljaju i uzrokuju probleme. Tek zadnjih dvadesetak godina otkrivaju se njihovi štetni utjecaji, a najčešći spojevi su:
- pesticidi, herbicidi, insekticidi, fungicidi (dieldrin, endosulfan, atrazin) koji se koriste u klasičnoj proizvodnji voća i povrća,
- ftalati, sintetski miris galaksolid i UV filtri nalaze se u lakovima za nokte, parfemima, losionima, osvježivačima zraka, sapunima, proizvodima za njegu kose,
- teški metali (arsen, kadmij, živa, olovo) mogu biti prisutni u pitkoj vodi,
- prehrambeni aditivi kao što je mononatrijev glutamat nalaze se u mnogim prehrambenim proizvodima,
- polivinil klorid (PVC), plastični monomeri (bisfenoli A, F i S), ftalati i stabilizatori u proizvodnji plastike utječu na nas preko plastičnih proizvoda koje koristimo, posebno onih za čuvanje hrane i pića,
- aromatska otapala, otapala poput furana i formaldehida, poliklorirani bifenili (PCB) i dioksini rabe se ili nastaju u industrijskoj proizvodnji i mogu onečistiti okoliš.
Sve se ove kemikalije mogu naći u velikom broju proizvoda koje svakodnevno koristimo, elektronici, odjevnim predmetima, namještaju, proizvodima za osobnu higijenu, u hrani, kozmetici te sredstvima za čišćenje.
Endokrini je sustav jedan od glavnih sustava ljudskoga tijela koji je odgovoran za koordiniranje i kontroliranje brojnih tjelesnih funkcija. Njime se regulira oslobađanje hormona koji su bitni za metabolizam (razgradnju hrane), reprodukciju (spolnu aktivnost), rast i razvoj.
Kemijski spojevi koji ometaju rad hormonskog sustava čovjeka nazivaju se endokrini disruptori. U organizmu endokrini disruptori mogu djelovati tako da mijenjaju normalnu razinu hormona, zaustavljaju ili potiču njihovu proizvodnju ili mijenjaju biološki put do ciljnog organa čime se utječe na procese koje ti hormoni kontroliraju. Oni utječu na hormone u tijelu kao što su estrogeni, androgeni ili hormoni štitnjače. U tu skupinu spadaju i obezogeni (debljatori). Obezogeni su kemijski spojevi koji potiču nakupljanje lipida (masnoće) i razvoj pretilosti utjecajem na stanice masnog tkiva i regulaciju apetita i sitosti. Mogu dovesti do lažnog osjećaja gladi i smanjenja osjećaja sitosti, što uzrokuje povećan unos hrane i nemogućnost da se osjećaj gladi zadovolji.
Iz navedenoga proizlazi da je ključno povećati nadzor nad ispuštanjem ili uporabom endokrinih disruptora u svakodnevnom životu te regulirati, bilo sniženjem koncentracije ili zabranom uporabe, izloženost endokrinim disruptorima.
Dok se pravna regulativa ne pozabavi onečišćenjem okoliša, osobe koje imaju zdravstvenih problema s hormonima ili pretilošću mogu smanjiti ili izbjegavati doticaj s endokrinim disruptorima tako da izbjegavaju industrijsku hranu, hranu u plastici, plastično posuđe, izvore teških metala, jeftinu kozmetiku i nepotrebna sredstva za čišćenje. Razdoblje ranog razvoja (trudnoća i novorođenčad) najosjetljiviji je period, pa je u tom periodu preporučljivo posebno obratiti pažnju na izbjegavanje štetnih kemikalija. Svaki, pa i najmanji korak ka poboljšanju zdrave tjelesne težine i očuvanju zdravlja, je korak u dobrom smjeru.
Izvor teksta: ENDOKRINI DISRUPTORI I DEBLJINA Ćurić, Melany; Klobučar Majanović, Sanja; Detel, Dijana; Ružić, Alen; Štimac, Davor Source / Izvornik: Liječnički vjesnik, 2017, 139, 230 – 234 https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:184:762954