Tekući doručak, zašto ne? Premda tradicionalno „kontinentalni doručak“ uključuje kruh, često prepržen, kakvu ili čaj, voćni sok, jaja, šunku i sir, ili maslac i vrhnje, varijacije su bezbrojne. Čest su mu dodatak kroasani i slične slastice, u boljem slučaju voćka.
Dat će organizmu energiju, ali to nije ono što organizam doista treba.
Živa hrana, dakle svježa, napravila je proteklih godina ono što je Ruskinja Voctoria Boutenko u nizu svojih knjiga nazvala revolucijom u prehrani, zelenim kašastim sokovima. Tu je vrstu prehrane smislila iz nužde, jer su joj suprug, djeca i ona sama, imali zdravstvene probleme od alergija, astme, kardioloških problema do dijabetesa. Uz to je išla i pretilost.
Da preskočimo povijest razvoja njezinih ideja, dovoljno je reći da salate od zelenja, obično ne jedemo dovoljno da bismo namirili sve potrebe organizma za makro i mikronutrijentima. Kuhano povrće gubi neka od svojih značajnih nutritivnih svojstava ako nisu pripremana na posebne načine. Dakako da ga trebamo i kuhanog. Pečeno je preporučljivo što manje konzumirati, ali male iznimke nisu problem. Problem je što kod unosa zelenog lisnatog povrća, korjenastog povrća poput mrkve i cikle, celera, a i kod nekih voćaka, lišće sadrži višestruko veću količinu vitamina, minerala, antioksidanata nego sam plod. A uvijek je moguće izabrati i ljekovito bilje. Menta će vam dodati aromu i svoju ljekovitost, bosiljak također, ili štogod možete pronaći svježe, i dakako da je preporučljivo organsko.
Ključ do dovoljnog unosa je – blender!
Kada veliku zdjelu mješovite salate samljete u blenderu u jednoj čaši zelenog soka dobit ćete sve sastojke koje je lakše konzumirati u većoj količini. Sastojci samljeveni u blenderu toliko su sitni da se lakše probavljaju, što je osobito važno kod onih koji hranu ne žvaču dobro, a i nerado pojedu baš zdjelu zelenog povrća.
Obilje varijacija
Svoje zelene kašaste sokove možete sastavljati prema tome jeste li zdravi i vitki ili imate neki zdravstveni problem i pretilost. Dok je Victoria Boutenko primjenjivala od šake zelenja, listova blitve, špinata, kelja, kupusa, s dodatkom vode, ili voća, mnogi će se odreći kašastog soka s bananama, grožđem, breskvama ili ostalim slatkim voćem, ali će ih lako zamijeniti jabukom. Može i bez jabuke. Može s malom količinom bobičastog voća.
Danas je smoothie popularan i čest, no, postoje njegove varijacije koje zaista mogu biti dobar obrok, međuobrok, pa čak i doručak.
Bolji je izbor i za djecu. Američka pedijatrijska akademija usvojila je smjernice prema kojima djeci do godinu dana ne treba davati voćni sok, djeci od godinu do tri godine ne više od 100 grama dnevno, a djeci u kasnijim godinama pa i tinejdžerskim najviše 170 grama dnevno, što je nepuna čaša.
No sokovi općenito nisu ljudska hrana. Pretilost nastaje u djetinjstvu, a s njom i prijetnje drugim bolestima. Dokazano je da većina djece pretile u dobi od 8, 9 ili 10 godina razvijaju pretilost u odrasloj dobi, a kako ovise o prehrambenim navikama roditelja, nemaju uvid što je dobro a što loše u prehrani. Krafne, kroasani i grickalice pojavljuju se u vrtićima, školama, i u roditeljskim domovima. Sok od malih nogu uči djecu na konzumiranje šećera, a što zapravo daje. U najboljem slučaju onaj domaći kada se naranča iscijedi, najbolji dio voća s vlaknima, i hranjivim tvarima ostaje izvan čaše, i baca se.
Oni kojima je Boutenko inspiracija razvili su brojne kreativne inačice zelenih kašastih sokova. Victorijini su pokazali značajno poboljšanje zdravstvenog stanja nakon mjesec dana, povećanje elana, poboljšanje sna, poboljšane zdravstvene pokazatelje. Navedimo jednu od čitavog niza prednosti: klorofil koji zelenim kašastim sokovima unosimo u organizam, samo se u jednom razlikuje od hemoglobina. Oba su vrlo značajna za biološke procese. Hemoglobin transportira kisik i hranjive tvari organima i stanicama, klorofil fotosintezom ima važan značaj za bilje. Imaju sličnu strukturu. Sastoje se od ugljika, vodika, kisika i dušika. Međutim, razlika između klorofila i hemoglobina je samo u središnjem elementu. U klorofilu je to magnezij, u hemoglobinu željezo. Oba su od velike važnosti za metaboličke procese ljudskog organizma.
Zeleni kašasti sok, lako se prilagođava personaliziranim potrebama i ciljevima, ako se Victorijini zeleni kašasti sokovi malo modificiraju.
Doručak iz čaše
Radite li ga za djecu, osim zelenog povrća ili lišća mrkve, celera, peršina i sličnih, možete mu dodati blitvu ili brokoli, komadić banane, jagoda ili jabuke, koje će ga učiniti primamljivijim. Malo cimeta, i mala žlica domaćeg pekmeza katkad olakša i najtvrdokornije odbijanje (djeci se često ne sviđa boja hrane pa ju i zato odbiju). Uz to se može dodati jogurt, kefir ili što već preferirate. Mnogi vole žlicu skyra ili svježeg sira. Ti sastojci dodaju kašastom soku proteine. Ponekad smjesi treba malo vode. Lanene sjemenke poslužit će kao odlična masnoća iako Boutenko nije naglašavala masnoće. Umjesto njih može se staviti pola male žličice maslinova ulja, ili komadić avokada. Ni malo mljevenih orašastih plodova nije isključeno, na primjer, nekoliko badema, orah ili po izboru. A tko ne preferira takve okuse može ubaciti listiće ili drugi oblik stevije pa će sve dobiti i slatku notu.
Izbor je velik, od salate, blitve, matovilca, lišća začinskih i ljekovitih biljaka, do kupusnjača koje su uvijek dobre, jer poput lista, dva ili tri kelja, donose takvo obilje nutrijenata i detoksificirajućih tvari, da su teško usporedive. Uz to, jedan tanjur pun kupusa sadrži toliko ugljikohidrata kao jedna žličica šećera. Ostali kupovni sokovi su ih prepuni, i često u neprihvatljvo nezdravim oblicima.
Za znatiželjne prava je radost isprobavati vlastite mješavine sastojaka za doručak iz čaše.