Dijete na prvom mjestu – nova perspektiva komunikacije
Povodom Svjetskog dana debljine, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i UNICEF predstavili su nove Smjernice za komunikaciju i medijsko izvještavanje o dječjem zdravlju i debljini kod djece pod nazivom „Dijete na prvom mjestu“.
Cilj ovih smjernica je promijeniti način na koji govorimo o dječjoj debljini – s fokusa na krivnju i stigmu prema razumijevanju, podršci i zdravlju.
Alarmantne brojke u Hrvatskoj
U Hrvatskoj svako treće dijete osnovnoškolske dobi živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom, čime se Hrvatska nalazi na četvrtom mjestu u Europi.
Ovi podaci jasno pokazuju da se ne radi o izoliranom problemu, nego o velikom i raširenom javnozdravstvenom izazovu koji utječe na tjelesno zdravlje, i na psihosocijalni razvoj djece – danas, te s posljedicama koje se mogu prenijeti i u odraslu dob.
Debljina nije pitanje volje
Debljina kod djece nije jednostavna tema i nema jedno jedino objašnjenje. Stručnjaci naglašavaju da debljina kod djece nema jedan uzrok.
Na njezin razvoj utječu:
- genetika
- društveni i ekonomski uvjeti
- način života
- promjene u okruženju u kojem djeca odrastaju
- izloženost marketingu nutritivno siromašne, a kalorijski bogate hrane.
Zbog toga pojednostavljene poruke poput „manje jedi i više se kreći“ ne rješavaju problem – nego ga banaliziraju i takav pojednostavljen pristup promašuje stvarni problem.
Zašto je način komunikacije važan
HZJZ i UNICEF upozoravaju da se o debljini i dalje prečesto govori na način koji može biti štetan, odnosno površno i pogrešno. Kao da je riječ isključivo o osobnoj odgovornosti djece i roditelja.
Takva komunikacija nije samo netočna, nego može biti i štetna. Fokus komunikacije ne bi trebao biti na prozivanju, posramljivanju i traženju krivca, nego na zdravlju, dobrobiti i zaštiti djeteta.
Stigmatizacija i prozivanje:
- narušavaju samopouzdanje djece
- povećavaju rizik od depresije i anksioznosti
- mogu dovesti do poremećaja hranjenja te
- smanjuju sudjelovanje u tjelesnim i društvenim aktivnostima.
Drugim riječima – loša komunikacija ne pomaže, nego pogoršava problem.
Smjernice za odgovorniji pristup
Nove smjernice nisu namijenjene samo medijima, već svima koji javno komuniciraju o ovoj temi – stručnjacima, institucijama i društvu u cjelini.
Naglasak je na:
- razumijevanju uzroka debljine i traženju rješenja
- izbjegavanju etiketiranja djece
- korištenju jezika koji podržava, a ne osuđuje
- stavljanju djeteta i njegove dobrobiti u prvi plan.
Struka šalje jasnu poruku
U izradi i predstavljanju smjernica sudjelovali su vodeći stručnjaci, uključujući Voditeljicu Službe za promicanje zdravlja u HZJZ-u prof. dr. sc. Sanju Musić Milanović koja je posebno naglasila da je cilj ovih aktivnosti očuvanje zdravlja djece te predstavnicu UNICEF-a Luisu Brumanu koje je prenijela sličnu poruku.
Kao autorice u izradi smjernica sudjelovale su i prof. dr. sc. Barbara Kalebić Maglica s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci te dr. sc. Nensi Blažević s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Također, najavljeno je i da će tim Medijskog centra FPZG-a razviti video-paket za društvene mreže, predavanja, stručne skupove i radionice kako bi poruke smjernica došle do što šire publike i različitih dobnih skupina.
Jezik oblikuje društvo
Način na koji govorimo o dječjoj debljini nije nevažan detalj.
Nije svejedno govori li se o djeci na način koji ih obilježava ili na način koji ih stavlja na prvo mjesto kao osobe koje trebaju podršku, zaštitu i pristup kvalitetnim rješenjima.
Kada djecu promatramo kroz prizmu problema, stvaramo dodatni teret.
Kada ih stavimo na prvo mjesto kao osobe kojima treba podrška – stvaramo prostor za stvarne promjene.
Takav pomak možda nekome zvuči sitno, ali zapravo nije sitan jer javni jezik dugoročno oblikuje i stavove društva.