U Zagrebu je u ponedjeljak, 28. rujna 2026., održana međunarodna konferencija pod nazivom „Kardiovaskularno zdravlje – koji je plan za najsmrtonosnije bolesti u EU?“. Događaj je organizirala europarlamentarka prof. dr. sc. Romana Jerković Kraljić, predsjednica Skupine zastupnika u Europskom parlamentu za kardiovaskularno zdravlje. Cilj konferencije bio je predstaviti i staviti u fokus Europski plan za zdravlje srca s naglaskom na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava kod mladih i odraslih.
Slika 1. prof. Romana Jerković Kraljić, organizatorica konferencije kardiovaskularnog zdravlja u Westinu, Zagreb
Program je sastavljen u obliku rasprave te je podijeljen u 3 panela
Program je bio koncipiran u tri panela u kojima su vodeći domaći i međunarodni stručnjaci raspravljali o provedbi europskih planova, strukturnim i komercijalnim determinantama zdravlja, borbi protiv rizičnih čimbenika i primjeni smjernica u kliničkoj praksi. Također tijekom cijele konferencije isticao se loš utjecaj nikotina na kardiovaskularno zdravlje.
Europski plan za srce
U prvom panelu sudjelovali su acad. Davor Miličić, prof. Thomas F. Lüscher, prof. Fausto J. Pinto i prof. Romana Jerković Kraljić. Iako su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i svijetu, dosad nismo imali sveobuhvatan europski dokument za njihovu prevenciju, kakav je primjerice postojao za onkološke bolesti.
Zbog toga je po prvi put u povijesti predstavljen „Europski plan za zdravlje srca“ (engl. EU Safe Heart Plan). Iako je liječenje proteklih desetljeća izrazito napredovalo, prevencija je i dalje zanemarena, iako se čak 80 % kardiovaskularnih događaja može spriječiti. Novi plan donosi smjernice za unaprjeđenje terapije, rehabilitacije, ali i naglasak na digitalizaciju i nove tehnologije. Javne zdravstvene politike moraju igrati ključnu ulogu kroz regulaciju duhanskih proizvoda, poticanje zdrave prehrane i fizičke aktivnosti. Učinkovita prevencija kardiovaskularnih bolesti stoga zahtijeva multidimenzionalni pristup usmjeren ne samo na promjenu individualnog ponašanja već i na smanjenje društvenih i okolišnih nejednakosti koje oblikuju mogućnosti pojedinca za očuvanje i unaprjeđenje zdravlja.
Strukturni čimbenici kardiovaskularne bolesti
Drugi panel (uz sudjelovanje prof. Paula Dendalesa, prof. Sanje Musić Milanović, Ive Rakovca, prof. Dijane Mayer i dr. Ángela Gonzáleza de la Fuente) bavio se širim društvenim i ekonomskim okvirom zdravlja.
Nepovoljan socioekonomski status, nedostupnost kvalitetne i nutritivno bogate hrane i neodgovarajuće izgrađen okoliš izravno utječu na pojavu rizičnih čimbenika. Posebice je istaknut negativan trend debljine, s obzirom na to da je Hrvatska u europskom vrhu po prevalenciji prekomjerne tjelesne mase, što izravno hrani epidemiju kardiovaskularnih bolesti.
Također, naglašena je velika zabrinutost zbog rasta korištenja novih nikotinskih proizvoda (poput vapea i e-cigareta) među mladima. Iako opada konzumacija klasičnih cigareta, novi proizvodi predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju mladih generacija.
Hipertenzija – „tihi ubojica“
Uz debljinu i nikotin, poseban naglasak stavljen je na hipertenziju (povišeni krvni tlak), koja odnosi više života nego sama debljina, premda je debljina jedan od njezinih glavnih okidača. Kako bi se suzbio taj trend, istaknuta je potreba za promjenom prehrambenih navika, uključujući veći unos povrća i hrane bogate kalijem te smanjenje unosa soli.
Od politike do prakse
U završnom panelu, uz sudjelovanje acad. Bojana Jelakovića, prof. Viktora Peršića, dr. Ljiljane Ćenan, prim. Borke Pezo Nikolić, dr. Valerie Luyckx i prof. Valerije Bralić Lang, raspravljalo se o primjeni smjernica u praksi.
Naglašeno je kako kronične bolesti poput kardiovaskularnih, šećerne bolesti tipa 2 i bubrežnih bolesti dugo “ne bole”, zbog čega pacijenti često prekasno reagiraju. Edukacija i prevencija ključni su kako bi se pacijenti oslobodili straha i skeptičnosti prema terapiji.
Veliki problem predstavlja i nedostatak kapaciteta za srčanu rehabilitaciju – Hrvatska trenutno ima svega dva specijalizirana centra (u Krapinskim Toplicama i Opatiji), što je premalo s obzirom na potrebe populacije. Zaključak stručnjaka s konferencije jest da se pacijenta uvijek mora promatrati cjelovito – kao osobu, a ne samo kroz prizmu pojedinog oboljelog organa.
Prevencija kao zajednički cilj
Učinkovita prevencija zahtijeva povezivanje zdravstvenih politika, stručnjaka, lokalne zajednice i samih građana, uz istodobno djelovanje na prehranu, tjelesnu aktivnost, debljinu, hipertenziju, uporabu nikotinskih proizvoda te društvene i okolišne uvjete u kojima ljudi žive. Europski plan za zdravlje srca pritom predstavlja važan okvir za usmjeravanje tih aktivnosti, ali njegov će stvarni učinak ovisiti o provedbi konkretnih mjera u svakodnevnoj praksi. Poruka konferencije stoga je jasna: srce ne smije postati prioritet tek kada se pojavi bolest i prevencija mora započeti mnogo ranije, u svakodnevnom životu pojedinca i društvu koje ga okružuje.